Savez za rijetke bolesti RS - Info centar
Evropska unija Projekat finansira
Evropska unija

Pretraga baze doktora po dijagnozama A – Ž

Pretraga doktora po dijagnozama A-Ž

A B C Č Ć D DŽ Đ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž

Keratokonus

Keratokonus
 
Keratokonus je degenerativna promjena rožnjače (providni kružni prednji dio oka).
Karakteriše se neupalnim progresivnim stanjivanjem rožnjače, koja dobija konusni oblik.

Pogađa jednu osobu na dvije hiljade stanovnika. Češće se javlja kod muškaraca nego kod žena i to češće kod mlađih u dobi od 10 do 25 godina. Pojavljuje se kod svih populacija širom svijeta.
Obično zahvata oba oka, ali najčešće jedno oko ima više izraženu progresiju bolesti.
 

Uzrok keratokonusa
 
Tačan uzrok keratokonusa je još uvijek nepoznat, ali se smatra da je povezan s lošom enzimskom aktivnošću unutar rožnjače. Utvrđena je i genetska predispozicija s obzirom na to da se češće javlja u porodicama u kojima je već dijagnostikovan keratokonus. Progresija keratokonusa je brža kod oboljelih od Daunovog sindroma. Obično najviše napreduje u adolescentskoj dobi a potom se stabilizuje (iako nije pravilo). Keratokonus može biti povezan sa: preuranjenom retinopatijom ili konjunktivitisom; kombinacijom nekoliko bolesti; Daunovim sindromom.
 

Simptomi keratokonusa
 
Keratokonus se najčešće razvija asimetrično, u 90% slučajeva zahvata oba oka. Nema pravila kojom brzinom će bolest napredovati, oscilacije su različite od čovjeka do čovjeka. Proces progresije keratokonusa može trajati 10-20 godina a u nekim slučajevima i doživotno ukoliko se ne liječi.

Simptomi i znakovi keratokonusa se mogu mijenjati kako bolest napreduje.
Oni uključuju:
-zamagljen ili iskrivljen vid;
-povećanu osjetljivost na jako svjetlo i odsjaj;
-probleme s noćnim vidom;
-pogoršanje ili zamućenje vida;
-dvoslike.

Većina oboljelih ima potrebu za trljanjem oka zbog alergija i osjećaja suhoće oka te stiskanjem kako bi izoštrili sliku što je strogo zabranjeno jer može dovesti do progresije same bolesti.
 

Dijagnoza
 
Keratokonus je u ranom stadiju jako teško prepoznati bez odgovarajuće opreme na oftalmološkom pregledu.

Keratokonus možemo prepoznati i po tome što nakon nekog vremena naočale više ne pomažu u poboljšanju vidne oštrine.
 

Liječenje
 
Liječenje keratokonusa zavisi od težine i brzine njegove progresije.

Blag do umjeren keratokonus se može samo pratiti na posebnim aparatima za snimanje rožnjače, a vid se ispravlja naočalama ili kontaktnim sočivima. Kod nekih ljudi, rožnjaca će biti stabilna. Oni često neće doživjeti ozbiljne probleme s vidom niti će zahtijevati daljnje liječenje.

Međutim, kod mlađih osoba kod kojih postoji realna šansa da će doći do progresije keratokonusa preporučuje se poseban crosslinking zahvat. Kod ovog zahvata primjenjuju se kapi riboflavina (vitamin B12) te kontrolisana doza ultraljubičastog zračenja prema još uvijek najučinkovitijem i najsigurnijem Dresdenskom protokolu. Ovaj postupak je vrlo siguran ukoliko se izvodi u kontrolisanim uslovima i od strane edukovanih ljekara. Postoje i drugi kraći protokoli, kao i protokoli kombinovani sa laserom, poput Atenskog protokola.

Ukoliko keratokonus napreduje do stanja naprednog keratokonusa sa ožiljcima i vrlo slabim vidom, potrebno je napraviti operaciju presađivanja rožnjače.
 

Sočiva i naočale
 
Za većinu ljudi s keratokonusom, kontaktna sočiva su najefikasniji način liječenja. Naočale ili meka kontaktna sočiva mogu ispraviti zamagljen vid i popraviti iskrivljenu viziju u najranijoj fazi keratokonusa. Tvrda plinopropusna kontaktna sočiva za keratokonus su često sljedeći korak u liječenju keratokonusa.

Doktori

Nemamo doktora u bazi za dijagnozu